VIRUSI
Zašto baš virusi?
Kao osoba koja voli kemiju, a pomalo i biologiju odlučila sam napraviti ovu stranicu s nadom da ću bar nekom olakšati gradivo biologije o virusima koje, ako malo bolje pogledate, nije tako dosadno.
ŠTO SU VIRUSI?
Za viruse se kaže da su na granici živog i neživog. To je zato jer nemaju sva obilježja koja posjeduju živa bića. “Virusi su paraziti koji nemaju staničnu građu i nemaju vlastiti metabolizam.” [1] Kako su virusi specifični, unutar mikrobiologije postoji znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem virusa – virologija. Veličina virusa izražava se u nanometrima. [2]
Otkriće virusa
Virusi su otkriveni tijekom istraživanja mozaične bolesti duhana. “Ako se isjectkom zaraženih biljaka natrlja površina listova zdravih biljaka, nakon nekog vremena će se na tim listovima pojaviti karakteristični simptomi: izmjena svjetlozelenih i tamnozelenih polja (mozaik) te deformacije listova.” Dmitrij Ivanovski 1892. g. otkrio je kako iscjedak zaražene biljke ostaje infektivan i nakon što je prošao kroz bakterijske filtre. Iako je postojanje virusa naknadno otkrio Martinus Beijerinck, otkrivačem virusa smatra se Ivanovski. [2]
Slike dolje prikazuju Dmitrija Ivanovskog i Martinusa Beijerincka, otkrivače virusa te uz sliku možete pronaći osnovne informacije o njihovom rođenju.
Dmitrij Ivanovski
Dmitrij Ivanovski, ruski botaničar rođen je 28. listopada 1864. u selu nedaleko od grada St. Petersburga. [6]
Građa virusa
Slika dolje prikazuje građu virusa gripe.
Virusi nemaju staničnu građu, već su to „infektivne čestice u osnovi građene od nukleinske kiseline (DNA ili RNA) i proteinskog omotača (kapsida)“. Kod nekih virusa možemo pronaći dodatnu ovojnicu građenu od glikoproteina i lipida, a na njoj izdanke. [2]
Podjela virusa
Virusi se prema tipu nukleinske kiseline dijele na DNA i RNA viruse, a prema domadaru na biljne, životinjske, humane i bakterijske (bakteriofazi). [3]
Bakteriofag
Slika dolje prikazuje građu bakteriofaga.
Bakteriofag je virus koji napada bakterije. On ima glavu građenu od bjelančevina u kojoj se nalazi DNA. Na glavu nastavlja se vrat bakteriofaga kroz koji DNA ulazi u bakteriju. Na kraju vrata bakteriofag ima bazalnu ploču te „nožice“ (kukice) koje mu služe za prihvaćanje na bakteriju. [1]
Razmnožavanje virusa
Kada virus uđe u stanicu kao kompletna virusna čestica virion, odvaja nukleinsku kiselinu od proteinskog omotača. Virus započinje svoje umnažanje tako što umnaža svoju nukleinsku kiselinu, a zatim stvara svoje bjelančevine prema uputi danoj u toj nukleinskoj kiselini. Prilikom umnažanja u stanici domaćina, virus koristi njezinu energiju (ATP), nukleotide i ribosome. Iz novonastale virusne nukleinske kiseline i bjelančevina nastaju nove čestice virusa koje izlaze iz stanice i mogu zaraziti nove stanice.[1]
Podrijetlo virusa
Ne možemo sa stopostotnom sigurnošću govoriti o podrijetlu virusa. Smatra se da su se „DNA virusi mogli razviti regresivnom evolucijom od bakterija „koji se također bile unutarstanični nametnici. „Krajnje nametništvo učinilo je mnoge bakterijske gene nepotrebnim pa su ti geni postupno nestajali tijekom evolucije što je dovelo do nastanka virusa kao jednostavnijih bioloških subjekata.“ RNA virusi su vjerojatnije nastali od „odmetnutih“ molekularnih struktura domaćinskih stanica. [2] Dakle, možemo zaključiti kako su virusi posljedica evolucije.
Uzročnici bolesti manji od virusa
Nakon otkrića virusa, znanstvenici su otkrili kako postoje čestice manje od viruse, a uzrokuju bolesti. To su viroidi, sateltine RNA te prioni.
Virioni
Viroidi su kružne molekule RNA bez proteinskog omotača, a izazivaju bolesti isključivo kod biljaka. [3]
Satelitne RNA
Satelitine RNA oblik je gole RNA, a umnažanje joj ovisi o virusu pomagaču. Primjer satelitne RNA je virus mozaika na krastavcima. [3]
Prioni
Prioni su protienske molekule bez nukleinske kiseline, a najpoznatija bolest koju uzrokuju naziva se kravlje ludilo. Prioni napadaju stanice živčanog sustava, a moždano tkivo poprima izgled spužve zbog pojave rupica. [3]
Virusne bolesti
Bolesti koje uzrokuju virusi nazivaju se viroze. Najpoznatije bolesti su: herpes (uzročnik: herpes simplex virus), gripa (uzročnik: virus influence), vodene kozice (uzročnik: Varicella zoster), dječja paraliza (uzročnik: poliovirus), bjesnoća (uzročnik: rabies virus), velike boginje (uzročnik: variola), AIDS (uzročnik: HIV – virus humane imunodeficijencije), hepatitis B (hepatitis B virus). [1]
Viroze se razno prenose: kapljičnim putem (npr. gripa), putem krvi ili spolnim putem (SIDA). [2]
Liječenje i prevencija protiv viroza
Ne postoje lijekovi koji djeluju protiv viroza, već samo oni koji liječe simptome viroza poput vrućice. Najvažnija mjera prevencija bolesti je cijepljenje koje nam daje privremeni ili trajni imunitet protiv virusnih bolesti, ovisno o vrsti bolesti. [2]
Nobelove nagrade vezane uz virologiju
Harald zur Hausen
Harald zur Hausen, profesor rođen 1936. g. u Njemačkoj, dobiva 2008. g. pola Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicnu, za otkriće papiloma virusa čovjeka (HPV) koji uzrokuje rak grlića maternice. [5]
Luc Montagnier i Francoise Barre-Sinoussi
Francoise Barre-Sinoussi, doktorica virologije rođena 1947.g. u Francuskoj te Luc Montagnier, doktor virologije rođen 1932.g. također u Francuskoj dobivaju 2008.g. drugu polovicu Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicine, za otkriće imunodeficijentnog virusa (HIV) koji uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS). [5]
Wendel M. Stanley
Wendel Stanley, biokemičar rođen 1904.g. u Americi dobio je 1946.g. Nobelovu nagradu za kemiju jer je prvi izolirao jedan virus kao kristalni spoj. [4]
LITERATURA
[1] Dolenec, Z., Rusak, G., (2013.), Živi svijet 2, PROFIL
[2] Krsnik – Rasol, M., Krajačić, M., Lukša, Ž., (2014.), Život 1, Školska knjiga
[3] Osobni arhiv (bilježnica iz biologije, školska godina 2016./2017.)
[4] www.hrleksikon.info Stanley. (2018.), Dostupno 2.6.2018. na https://www.hrleksikon.info/definicija/stanley-1.html
[5] Grce, M., Nobelova nagrada za otkriće HPV-a I HIV-a. (2008.), Dostupno 2.6.2018. na hrcak.srce.hr/file/65743
[6] /www.wikipedia.org. Dmitri Ivanovsky. (2018.), Dostupno 7.6.2018. na https://en.wikipedia.org/wiki/Dmitri_Ivanovsky
[7]/www.wikipedia.org. Martinus Beijerinck. (2018.), Dostupno 7.6.2018. na https://en.wikipedia.org/wiki/Martinus_Beijerinck
KORIŠTENE SLIKE
http://www.bionet-skola.com/w/images/thumb/f/f3/Bakteriofagi1.png/300px-Bakteriofagi1.png
http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2008/hausen.jpg
https://www.biografiasyvidas.com/biografia/s/fotos/stanley_wendell.jpg
https://www.krenizdravo.rtl.hr/wp-content/uploads/2017/11/cijepljenje-djece-580x290.jpg
http://wonderfest.org/wp-content/uploads/2016/04/283615-virus.jpg
https://img.cncenter.cz/img/12/normal1050/3249702_hiv-holcicka-aids-vylecena-v0.jpg?v=0
http://1.bp.blogspot.com/-RJNtJnrNsX4/Ts-58sFBzlI/AAAAAAAAAlU/N57pMQex5GY/s1600/Ivanovski.jpg